Ne pada mi na pamet osnivati još jednu agenciju uz šumu onih za koje se ne zna zbog čega postoje. Moramo se usredotočiti na to da naše nacionalne parkove i parkove prirode usmjerimo u razvoj, umjesto da se nekoliko godina bavimo uspostavom nove agencije – ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović stavlja točku na raspravu o tome treba li osnovati krovnu, nacionalnu agenciju koja bi upravljala svih osam hrvatskih nacionalnih parkova i 11 parkova prirode ili ih ostaviti pod upravom javnih ustanova. Sve je dvojbe, doznajemo, presjekla analiza stručnjaka UN-ove agencije za razvoj. Tim domaćih i stranih eksperata, okupljenih već neko vrijeme o toj temu, preporučio je, naime, da je ekonomičnije fokusirati se na poboljšanje postojećih institucija nego ih iz temelja reformirati.
Znam što piše u Planu 21
Hoće li takav stav SDP stajati jednog člana? Bivša ministrica Mirela Holy jasno je rekla da je osnivanje agencije dio Plana 21 i da će napustiti stranku ako se to i ne propiše zakonom.
– Vjerujte mi, dobro znam što piše u Planu 21 i toga tamo nema. Odluka o modelu upravljanja nacionalnim parkovima mora biti stručna, a ne politička. Oko suštine i cilja moja se prethodnica i ja, inače, slažemo. Postojeće javne ustanove nisu dovoljno učinkovite niti nadzirane, a kontrole su lani pokazale da je bilo i nenamjenskog trošenja novca i kršenja propisa o nabavi. Cijeli taj sustav zanemarivan je praktički cijelo desetljeće i vapi za unapređenjem. Potencijal naših nacionalnih parkova i parkova prirode golem je u svakom smislu. Svaki četvrti hrvatski turist obiđe i jedan nacionalni park, a takvo prirodno bogatstvo mora se više koristiti i u brendiranju naše zemlje. Stručna je analiza, pak, jasno pokazala da postojeći okvir daje mogućnosti za poboljšanja te da je to jeftinije i socijalno prihvatljivije rješenje koje, osim toga, u kratkom roku daje i bolje rezultate – kaže ministar.
Samo Plitvice u plusu
U Ministarstvu zaštite okoliša doznajemo i da mogućnost uspostave nacionalne parkovne agencije nije time potpuno prekrižena. U Zakonu o zaštiti prirode ona će stajati, ali ne kao obveza, već kao opcija.
Trenutačno javne ustanove koje upravljaju s osam hrvatskih nacionalnih i 11 parkova prirode zapošljavaju oko 100 ljudi. Sustav, koji godišnje uprihodi oko 390 milijuna kuna, ima otprilike tolike i rashode, a sam se izdržava jedino Nacionalni park Plitvička jezera. Upravo će Plitvice, nakon NP-a Brijuni, biti prve čiji će turistički sadržaji u koncesiju. Inače, iduće bi dvije godine u čak 14 od 19 hrvatskih nacionalnih i parkova prirode trebale donijeti pravi investicijski bum. U pripremi su projekti vrijedni 409 milijuna kuna, koje se planira povući iz fondova EU, a prva tri, NP Sjeverni Velebit, PP Učka i NP Krka, posve su zgotovljeni i pred slanjem financijskim centrima EU.
– Sve aktivnosti i ulaganja u iduće dvije godine bit će usmjerena prema tome da se poboljša upravljanje, unaprijedi turistička infrastruktura i obogati ponuda parkova – obećava Zmajlović.
>>Park prirode Papuk postao europska destinacija izvrsnosti
